U praksi

Registriraj se

Kroz razredni projekt „Abacus“, svoj 1.b razred počela sam eksperimentalno podučavati računanju na abaku (abacusu) ili okviru za računanje. To je prastaro računalo koje se koristilo najprije u Aziji za provođenje aritmetičkih operacija. Najjednostavnija operacija je zbrajanje. Abakusom možemo provoditi i operacije oduzimanja, množenja, dijeljenja, kvadriranja, korijenovanja...

Koristili su ga i stari Sumerani, Egipćani, Grci, Perzijanci, Rimljani, Indijci, pa i Europljani sve do 16. stoljeća. I dan danas ga neki koriste, posebno trgovci u Aziji i Africi pa najspretniji mogu pomoću njega računati čak i brže od modernih elektroničkih računala.

Naš cilj nije nužno potaknuti uvođenje abakusa u svakodnevnu nastavu matematike. No, već i najjednostavniji oblik abakusa može u potpunosti zamijeniti primjenu bojica, kockica ili raznobojnih štapića prilikom učenja zbrajanja i oduzimanja u nižim razredima osnovne škole.

Poučavanje na abakusu započela sam najednostavnijim modelom u jednom stupcu koristeći temeljne kockice umjesto kuglica, a kao razdjelnik su nam služile olovke. Nakon toga započeli smo s radom na pravom abakusu.

Abacus predstavlja povijesno pomagalo pri računanju i provođenju računskih operacija te je kao takav vjerojatno i ključan za razvoj današnjih računala, zato danas zauzima važno mjesto u metodici nastave matematike.



Postoji više verzija abacusa, od običnog školskog (sa šarenim kuglicama da unesu živost u računanje), do rimskog, ruskog, japanskog i kineskog.

Mi smo se opredijelili za japanski abakus – SOROBAN.

Soroban se sastoji od drvenog, metalnog ili plastičnog pravokutnog oblika koji jedna letvica (razdjelnik) dijeli na gornje i donje polje. Kroz razdjelnik je paralelno nanizano nekoliko vertikalnih stupaca i na svakom od njih nalaze se zrnca (kuglice), po jedna u gornjem i po četiri u donjem polju. Stupci su glatki tako da se zrnca mogu nesmetano pomicati po njima. Broj stupaca varira ovisno o veličini abakusa. Zrnca se smatraju uračunatima ako su pomaknuta prema razdjelniku, dakle zrnce iz gornjeg polja uračunato je ako se pomakne prema dolje, a zrnca iz donjeg polja ako su pomaknuta prema gore. Zrnce iz gornjeg polja ima vrijednost 5, a zrnca iz donjeg polja imaju vrijednost 1.
Radom na abakusu potrebno se znanje stječe brzo, a što je najvažnije, na zabavan i zanimljiv način.

Za razliku od kalkulatora i računala, abakus razvija sposobnosti računanja te može odigrati važnu ulogu pri razumijevanju aritmetike. Upravo je iz tih razloga i dalje u uporabi u školama u Japanu, Kini i Rusiji. 

Iako svako japansko kućanstvo ima računalo, uporaba istog ne nalazi se u nastavnom planu i programu nižih razreda, već se koristi soroban, japanski abakus. To je, prije svega iz obrazovnog razloga. Djecu treba naučiti manipulaciji s brojevima, prikazu brojeva, stvaranju jasnog dojma o veličini prirodnih brojeva i mogućnostima baratanja s njima te snalaženju na malom prostoru koji nudi abakus, prostoru za zapis brojeva koji je mnogo skučeniji od onoga koji nudi list papira.

Nakon usavršavanja računanja na abakusu, koje otprilike traje oko 3 godine, počinje se sa „slijepim“ računanjem. Mnogi stručnjaci u radu na abakusu usavršeni su i u mentalnom (slijepom) računanju, koje u Japanu zovu anzan (ili ansuan na mandarinskom). Mentalno se računanje provodi vizualizacijom abacusa (svejedno kojega jer se računanje uvijek temelji na istim principima) te rješavanjem problema bez pokušaja određivanja krajnjeg rezultata napamet. Mentalno računanje jako je popularno u azijskim zemljama te je jedan od razloga iz kojeg tamošnji roditelji i dalje forsiraju poučavanje djece radu na abacusima. Takva poučavanja obavljaju posebno obučeni učitelji sorobana (japanskog abacusa) i suanpana (kineskog abacusa). Umijeće računanja na ovim abakusima izrazito je pogodno za prenošenje u mentalno računanje na vrlo visokoj razini.

Tatjana Tomec, učiteljica RN