O Abacusu

Registriraj se

Što je abacus?
Priča o abacusu počinje u Mezopotamiji, s kamenčićima u pijesku. Kroz dugi period ideja je putovala kontinentom da bi u Japan stigla u Edo periodu (otprilike 1600-1850).
Svećenici u hramovima u tom su periodu djecu učili čitanje, pisanje i računanje na abacusu. Iz tih je škola krenuo razvoj japanskog obrazovanja, a valja napomenuti i da je u najvećim ekonomijama istočne Azije (Kina, Japan, Tajvan, Koreja) abacus još uvijek dio nastave u većini škola.
Za koga je?
Iako je namijenjen djeci, ni odrasle ništa ne sprječava u korištenju. Zbog načina na koji se koristi, a koji ne uključuje formalno poznavanje brojeva, mogu ga koristiti i predškolska djeca da bi se upoznala s idejom brojeva, što je u Japanu u zadnje vrijeme sve više i trend. Zbog toga što su u Japanu sve generacije učile abacus, danas je uvelike prisutno njegovo korištenje, a često je i mjesto susreta najstarijih i najmlađih. Po načinu na koji se radi, a koji je potpuno neovisan o dobi i spolu, mislim da je abacus predivan „mentalni sport“.

Kome treba abacus kad svi imaju mobitele?
Abacus i mobiteli zapravo nemaju nikakve veze. U današnje vrijeme abacus nije samo alat za računanje već za vježbanje mentalnih sposobnosti (trening mozga). Rad na abacusu za računanje ne koristi lijevu stranu mozga kao inače, već desnu. Preciznije, zamišljanje kuglica na abacusu obavlja pretežno desna strana. U Japanu je kroz formalno obrazovanje stavljen veliki naglasak na predmete koji koriste lijevu stranu mozga, ali s obzirom da je kreativno razmišljanje sve potrebnije, sigurno će rasti potreba i za aktivnostima koje razvijaju desnu stranu.
S obzirom da se računanje često vježba i u ograničenom vremenu, kroz vježbu se uči bolje iskoristiti vrijeme, kao i brzina računanja. Nesvjesno naučimo razmišljati o svakoj minuti i sekundi. S obzirom da zadatci s vremenom postaju sve duži i kompliciraniji, vježbamo i koncentraciju i snagu volje. S vremenom prelazimo i na računanje u glavi (anzan)i u tom trenutku već možemo računati sljedeći zadatak dok zapisujemo rješenje prethodnog.
Kako to obično biva s vještinama koje su u Japanu cijenjene, ništa se ne postiže preko noći. Djeca osjete veliku korist nakon otprilike pet godina vježbe. Vjerojatno najkorisnija uloga abacusa je to što djeci služi kao alat koji ih uvodi u matematiku bez otpora prema brojevima.
Kako abacus možemo koristiti u učionici?
S obzirom da je društvena situacija u Hrvatskoj nešto drugačija nego u Japanu, abacus bi najkorisniji bio kao alat na kojem djeca mogu u fizičkom svijetu vidjeti i naučiti četiri osnovne računske operacije.
Koja je od toga korist?
Djeci su brojevi puno manje strašni kad ih mogu vizualizirati što im kasnije pomaže i u računanju u glavi, a i razvija desnu stranu mozga. Iz iskustva, djeci je zabavno i natjecati se u brzom rješavanju zadataka pa se kroz rivalstvo nauče i tome da pokušavaju uvijek biti bolji.
Što učitelji trebaju znati o abacusu?
Najvažnije je da vide prednosti abacusa kao alata kojim se djeca mogu upoznati s brojevima vizualizacijom i na način koji im je lako shvatljiv. Nadalje, vjerojatno nema baš puno učitelja koji će moći računati u glavi metodom zamišljanja abacusa, ali čak i ako oni to ne mogu, djeca će s vremenom i vježbom naučiti.